Šmit: Bez dijaloga ništa ne možemo riješiti, nisam ja naivan

BiH Vijesti

Novi visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) održao je danas u Sarajevu prvu nastupnu konferenciju za medije na kojoj je istakao kako međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika u BiH našoj zemlji nastoje pomoći na putu evropskih integracija.

– Važno je imati dobar radni odnos. Ono što ja i međunarodna zajednica želimo od Bosne i Hercegovine je ništa posebno. Želimo da pomognemo BiH da bude normalna zemlja, pouzdan partner u zajednici država i da joj pomognemo u evropskoj integraciji – kazao je Šmit.

Vratio se u 1989. godinu kada je Njemačka postigla napredak “kakav nije bio očekivan”, nakon što je Berlinski zid pao.

– To je nešto što me uvelo u politiku. Čuda se mogu desiti, ali prije nego što tražite čuda, treba shvatiti da sva čuda u historiji imaju iza sebe puno rada – istakao je.

Osvrnuo se i na period agresije na našu zemlju.

– Ponekad imam dojam da se previše vremena troši na prošlost, na izgradnju narativa o dramatičnoj prošlosti. Znam da je teška situacija zbog događaja iz devedesetih koje nisu započele žrtve. Ljudi su i prije trpili nepravde, a to uključuje i neuspjeh Evropljana pa i mojih prethodnika – rekao je Šmit.

Provođenje reformi

On je istakao da je potrebno shvatiti kako spriječiti da se ne ponove događaji iz prošlosti te da to ne treba biti prepreka da se gleda u budućnost.

– Svaki ratni zločin mora biti procesuiran. Ne smije se govoriti o kolektivnoj krivici naroda. Nema potrebe da se veličaju presuđeni ratni zločini – naveo je Šmit.

Domaće političare pozvao je na provođenje reformi.

– Okrenimo se ka budućnosti, oni koji žele da budu dio EU moraju poštovati Evropske direktive. Moramo se fokusirati na hitna pitanja, moramo se fokusirati na egzodus mladih ljudi. Vrlo često čujem da su mladi iz BiH otišli vani. To je dobro u smislu imati razmjenu, ali ljudi trebaju i da se vrate. Vratit će se kada vide opciju da budu ovdje – istakao je novi visoki predstavnik.

Zadatak domaćih političara, prema riječima Šmita, treba biti rad na tome da se mladi ljudi vrate ovdje, jer, kako kaže, postoji dobra osnova što se tiče obrazovanja mladih ljudi u BiH.

– Vidimo da ima oblasti gdje je  disfunkcionalnost puno više prisutna nego opredjeljenje da se zajedno radi – kazao je Šmit dodajući da se bez dijaloga ništa ne može riješiti.

Naveo je da ima puno stvari koje se moraju raditi ali da on želi iskoristiti sve instrumente koje ima kao visoki predstavnik.

– Striktno ću se držati Dejtonskog sporazuma, ali ću također gledati kako se nešto može popraviti na osnovu istog sporazuma – smatra Šmit.

Obično sam tih čovjek

Pomenuo je i proces pridruživanja BiH.

– Kada govorimo o sporazumu o pridruživanju EU, imam dojam da postoji igranje igara. Nemojte misliti da sam naivan, znam kako stvari u politici mogu biti komplicirane, nakon 30 godina iskustva. Najduža zasjedanja u Evropskom vijeću su bila kada smo razgovarali o ribolovu. Znam kako je kada svi žele da dobiju prednost, to je normalno i to prihvatam. Apsolutno sam opredijeljen za to da tri konstituitivna naroda budu na istom političkom nivou. Ja sam politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata, ali i ostalih – istakao je.

Zahvalio se predsjedniku Bajdenu

Istakao je da na umu mora imati regiju te da mu je drago što se razgovara o regionalnoj saradnji i ekonomiji.

– Moramo uključiti međunarodnu zajednicu. Tu je moje mjesto i imam svoje političke instrumente iz Dejtonskog sporazuma. Gledat ćemo i na proces pridruživanja EU, ali i na zemlje koje nisu u EU ali su važne, npr. SAD.

Zahvalio se američkom predsjedniku Džou Bajdenu (Joe Biden) , jer poznaje situaciju na zapadnom Balkanu i što su se SAD vratile na balkansku političku scenu.

Naveo je da želi saradnju i sa Turskom, Japanom, ali i Rusijom.

– Moja ponuda svima u BiH je, sve dok postoje zahtjevi da razgovaramo, ja ću biti spreman. Vrlo je jasno da BiH neće postati centralizirana država, ali njena funkcionalnost mora postati ujedinjujući element. Država je kičma, ne smije biti smetnja ni jednom entitetu ni kantonu. Važno je unaprijediti saradnju, jačati zajedništvo. Bosna i Hercegovina treba da uradi taj teški dio posla. Onaj ključni posao je nešto što moraju uraditi ljudi koji su demokratski izabrani u BiH – smatra on.

Na pitanje da li će koristiti bonske ovlasti, rekao je da ima pravo da ih koristi te smatra da su te ovlasti sredstvo koje bi koristio kao zadnju mogućnost.

– Uvijek je bolje da odgovorne osobe u BiH same odlučuju o svojim pitanjima. Postoje određena ograničenja, posebno kada govorimo o teritorijalnom integritetu, kada se o tome radi to bi bila stavka kada bi se te ovlasti mogle koristiti – kazao je.

Što se tiče odnosa sa Andrejom Plenkovićem i Aleksandrom Vučićem nije želio komentirati u javnosti jer ti govori nisu bili javni.

Pojasnio je da očekuje da entiteti djeluju, da je pravni odnos između entiteta i države jasno definiran Ustavom.

– Smatram da bi svi trebalo da čitaju Ustav. Što se tiče Vijeća sigurnosti, većina u Vijeću je postojala. Ukoliko postoji neko ko ima drugačije mišljenje, onda se to uvažava. To ne dovodi u pitanje moju legitimnost – rekao je Šmit.

O izbornom zakonu

Kada je u pitanju Grad Mostar, istakao je da ima utisak da narodi u ovom gradu žive jedni pored drugih, a ne jedni sa drugima.

– Imam utisak da sada u Mostaru imamo funkcionalnu upravu – smatra on.

Kada je riječ o Izbornom zakonu, kazao je da na vrijeme treba riješiti probleme u vezi sa ovim Zakonom.

– U okviru ovlasti koje OHR ima, učestvovat ću u rješavanju problema oko Izbornog zakona i izbora – naveo je Šmit.

Autor: Avaz.ba