REAKCIJE U HRVATSKOJ NA MESIĆEVO PISMO BIDENU: “BiH može biti i građanska i nacionalna – jedno drugo ne isključuje”

Svijet Vijesti

Bosna i Hercegovina istodobno može biti i dejtonska i građanska država – ta dva koncepta ne isključuju se, već su komplementarni te se nadopunjuju, kazali su sagovornici zagrebačkog “Večernjeg lista” u reakcijama na pismo koje je bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić uputio novoizabranom predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu.

Ravnopravnost triju konstitutivnih naroda ni po čemu ne smije isključivati ravnopravnost svih ostalih građana, ali ni ravnopravnost svih ostalih građana ne smije relativizirati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH. Ta dilema – građanska ili nacionalna BiH – umjetna je, glasi objašnjenje i reakcija hrvatskih diplomatskih izvora na pismo koje je bivši predsjednik Stjepan Mesić, prema pisanju “Nacionala”, poslao novoizabranom predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu sa prijedlogom kako BiH ustrojiti po građanskom, a ne po nacionalnom principu.

Reakcije u Hrvatskoj na Mesićevo pismo Bidenu osjetno su odmjerenije od onih iz Hercegovine (Bariša Čolak, Marijo Knezović) u kojima se Mesić optužuje za veleizdaju i prije nego što je njegovo pismo dospjelo u javnost. No, ostaje nejasno kako Hrvatska zamišlja ustroj BiH i kao nacionalne i kao grđanske države. Da li to podrazumijeva podjeli BiH na tri nacionane republike koje bi bile ustrijene po građanskom principu!?

Sugovornici Večernjeg lista nisu ponudili odgovor na to krucijalno pitanje.

Večernji list piše da mnoge najrazvijenije svjetske demokratije imaju specifična rješenja iz posebnih historijskih i sadržajnih koncepata koja bi, pod povećalom pravnog purizma, s vremenske distance možda bila upitna. Naprimjer, američki Ustav propisuje da predsjednik mora biti rođen u SAD-u, dok u Belgiji postoji ravnomjerna kvota Flamanaca i Valonaca.

Pozivajući se na neimenovane diplomatske izvore, list piše da je Hrvatskoj u strateškom interesu da BiH postane funkcionalna država, jer visoka funkcionalnost nije samo pitanje političkog uređenja, već i uređivanje svakodnevnih situacija, od upravljanja migracijama, kontrole granica te ekonomske saradnje. Što je država efikasnija, to je bolje njezinim susjedima, jer se neefikasnost kapilarno prelijeva kroz granicu.

Ono što vrlo često nepravedno ostane u sjeni rasprave o binarnoj prirodi uređenja BiH, činjenica je da ta država ima plan puta da postane država kandidatkinja za EU, ne samo zbog važnosti za pozitivniju atmosferu ili simboličnu perspektivu mladih, već i zato što, po novoj metodologiji, države kandidatkinje, doduše uz teže pregovaranje, imaju na raspolaganju novac iz fondova EU, a prijašnje kandidatkinje nisu ga imale.

Hrvatska će, ponavljaju sagovornici “Večernjeg lista”, biti najveći advokat BiH da dođe do statusa kandidata, ali to nije politička odluka, kriteriji su formulirani u 14 tačaka Evropske komisije koje BiH mora ispuniti. Što se tiče Izbornog zakona, tu je situacija – barem formalno – relativno jasna. Parlamentarni izbori su 2022., što znači da se zakon mora promijeniti ove godine, jer u izbornoj godini se to ne radi. Hrvatskoj je stoga cilj u prvih pet mjeseci ove godine potaknuti promjene Izbornog zakona, ali to, naravno, moraju odraditi u BiH.

I izbori u Mostaru, prvi nakon 12 godina, uz različite komentare ishoda, demokratski su korak dalje, ali i rezultat dogovora hrvatske i bošnjačke strane.

Dio tog dogovora je, također, uključio početak razgovora na izmjeni Izbornog zakona i Hrvatska smatra da postoje svi uvjeti i elementi da se to i učini. Promjena Izbornog zakona nije sama sebi svrha nego joj je cilj dodatna politička stabilizacija, omogućavanje više i čvršće saradnje političkih partnera iz triju konstitutivnih naroda i povećanje ukupne funkcionalnosti. Hrvatska stalno podsjeća i napominje da dogovor o promjeni postoji, da su dogovor i provedba izbora u Mostaru dio šireg dogovora, vremena ima dovoljno, ali se ono ne smije gubiti. Ukratko, sad je vrijeme da se iz deklaratornog i načelnog uđe u provedbenu fazu, jer tako diktira kalendar.

Hrvatska, naravno, neće BiH pisati zakon, ali će stalnim diplomatskim i političkim dijalogom, podsjećanjem i uvjeravanjem ukazivati koliko je to važno za BiH, za njezinu efikasnost i primarno za mogućnost dobivanja statusa kandidata.

– Mi to sve stavljamo u kontekst ukupnih odnosa s EU, statusa kandidata i činjenice da smo jedina zemlja EU koja ima granicu s BiH i nitko u EU nema veći interes za dobru, stabilnu i učinkovitu BiH od nas – kažu sagovornici “Večernjeg lista”.

Autor: Slobodna-bosna.ba