Nakon Afganistana: Ukrajinci u strahu da su oni idući

Svijet Vijesti

U Kijevu vlada snažna uznemirenost zbog američke odluke o povlačenju iz Afganistana: što ako Sjedinjene Države odluče uskratiti podršku toj zemlji, u sad već sedmogodišnjem vojnom sukobu s Rusijom?

Analitičari predviđaju da će raspad afganistanske vlasti koju su podržavali Amerikanci imati dalekosežne geopolitičke posljedice koje ćemo osjećati godinama, piše Atlantic Council.

No, odluka Washingtona je u skladu s višegodišnjim stavovima novog američkog predsjednika. Joe Biden je više puta izjavio da svaka zemlja u koju Amerika ulaže svoje financijske, diplomatske, vojne i političke resurse ima ograničen prostor kako bi opravdala ta ulaganja.

U suprotnom će se suočiti s preispitivanjem američke strategije. “Još jedna godina, ili još pet godina američke vojne prisutnosti ne bi utjecalo na činjenicu da afganistanska vojska ne može ili neće obraniti vlastitu državu”, izjavio je Biden u subotu 14. kolovoza, dok su talibani stizali na vrata Kabula. Biden je poručio da mu nije prihvatljivo beskonačno američko uplitanje u rat u bilo kojoj drugoj državi. Je li taj rok istekao i Ukrajini?

Svjetska ravnoteža

Povlačenje iz Afganistana pokrenulo je globalno preispitivanje američke uloge u svijetu, piše Washington Post. Svjetska ravnoteža se narušila, Rusija i Kina gledaju kako će se okoristiti s talibanskom vlasti u Afganistanu. Stari saveznici su uznemireni. Europska unija je u utorak održala hitnu sjednicu ministara vanjskih poslova: kao rijetko dosad, europski političari su kritizirali Washington, zbog rizika da će doživjeti poplavu izbjeglica na svojim granicama i povratka terorističke baze u središnjoj Aziji.

Predsjednik njemačkih demokršćana i kandidat za nasljednika kancelarke Angele Merkel, Armin Laschet, u utorak je povlačenje iz Afganistana nazvao “najvećim debaklom koji je NATO doživio od svog osnivanja”. Ovakvo povlačenje trupa izazvalo je kaos, optužio je latvijski ministar obrane Artis Pabriks. Propali su dugoročni projekti izgradnje države u Afganistanu, odluka o povlačenju u biti je Europljanima bila nametnuta, požalio se. “Ova era je gotova. Nažalost, Zapad, a osobito Europa, pokazuju da su globalno slabiji”, poručio je latvijski ministar.

Rizik i prilika

Kinezi povlačenje SAD-a gledaju kao rizik i kao priliku, piše Washington Post. Ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je u telefonskom razgovoru s državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom da brzi odlazak američkih vojnika ima “ozbiljan negativan utjecaj”. To je pokazalo nesposobnost Amerike da preseli svoj, tuđi model upravljanja, u zemlju različite kulture i povijesti, istaknuo je.

Stephen Pomper, dužnosnik Obamine administracije za ljudska prava, danas jedan od šefova Međunarodne krizne grupe (ICG), kaže da se u posljednja dva desetljeća ispostavilo da je “napredovanje politike ljudskih prava putem vojne intervencije izuzetno teško”. Kao primjer je naveo intervenciju u Libiji 2011., zamišljenu radi zaštite onih koji su ustali protiv diktatora Gadafija. Međutim, uslijedio je desetljeće kaosa i nesigurnosti. Istu lekciju Amerikanci su dobili i u Afganistanu: unatoč godinama napora i uloženim milijardama, nije bio uspostavljen održivi mir.

“Odluka da se ne nastavi voditi rat u kojem se ne može pobijediti, zbog manje važnog interesa, teško može značiti da se Sjedinjene Države neće boriti kad ulozi budu veći”, poručuje Stephen Walt, stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta Harvard. Naprotiv, okončanje dugog i uzaludnog rata u Afganistanu, ističe ovaj politolog za WP, omogućit će Washingtonu da više pažnje usredotoči na važnije prioritete.

Autor: Jutarnji.hr