METEOROLOG ZORAN VAKULA UPOZORAVA: “Učestalost vremenskih ekstrema je zabrinjavajuća, očekuje nas…”

Svijet Vijesti

Obilne kiše koje su prouzročile smrtonosne poplave širom zapadne Njemačke i Belgije, izazvale su uzbunu, a mnogi se pitaju jesu li za to odgovorne klimatske promjene.

– Riječ je o ljetnom europskom monsunu. Očekuju se grmljavinska nevremena koja mogu biti i jača. Može se reći da to ima veze s globalnim zatopljenjem, jer se u tim klimatskim scenarijima govorilo o povećanju čestine i jačine ekstrema, uključujući poplave, suše i visoke temperature – rekao je Krešo Pandžić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske.

HRT-ov meteorolog Zoran Vakula istaknuo je kako nisu iznenađenje lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, nevremena… ali je za ovu godinu zanimljivo to što je previše ekstrema na puno mjesta u svijetu.

– Znalo ih je biti i prije, ali učestalost tih pojava je zabrinjavajuća – rekao je.

Na pitanje je li se scenarij u Njemačkoj i Belgiji mogao izbjeći, Pandžić je rekao kako ne postoji mehanizam umjetnog sprečavanja tih pojava, ali da su se posljedice mogle ublažiti. 

Vakula je istaknuo da je problem u tome što se upozorenja ne shvataju ozbiljno.

– Mi dajemo u sustavu meteoalarma – sustav upozorenja na opasne pojave – narančasto, nekad i crveno upozorenje i, unatoč tome, opet vidimo automobile koji se kreću, prevrnute kamione… Problem je što se upozorenja ne shvaćaju ozbiljno, a pitanje je i, da su u Njemačkoj shvatili ozbiljno, bi li išli na evakuaciju tako velikog broja ljudi – istaknuo je gostujući na HRT-u.

Dodao je da se nalazimo na vrhuncu toplog dijela života zemaljske kugle, kojem je čovjek barem malo, ali i više, pridonio svojim neodgovornim ponašanjem prema prirodi.

– Gradnja nije kakva bi trebala biti. Mi mijenjamo uobičajene tokove rijeka i dovodimo sebe u opasnost. Projektiranje bi trebalo biti smišljenije, trebali bi paziti kako se priroda inače ponaša i onda paziti da ne djelujemo previše na to njezino uobičajeno ponašanje – rekao je Vakula. 

– Nije sve nepovratno izgubljeno – rekao je Pandžić, dodavši kako se Pariskim sporazumom definira zaustavljanje globalnog zatopljenja te da će se na taj način ublažiti i pojava ekstrema.

– Postoje određene mjere, uvođenje tzv. zelenog gospodarstva – zamjena fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, uvođenje električnih automobila, štednja energije…. Nema bojazni da će biti nekakav gubitak, to je investicija u budućnost, da ne bi došli u nepovratno stanje – rekao je te dodao: “Na kraju ovog stoljeća, mogli bismo se vratiti u prirodno stanje ako se sve ispuni kako je zacrtano.”

Autor: Slobodna-bosna-ba