Komšić pred svjetskim liderima: BiH smanjuje emisiju stakleničkih gasova za 33,2 posto

Svijet Vijesti

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se danas na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP26) koja se održava u Glasgowu, a radi se o najvećoj takvoj konferenciji posljednjih decenija, na kojoj prisustvuje više od 180 šefova država.

Kako je istaknuo na početku obraćanja, konferenciji se održava u trenutku kada je svijet svakodnevno suočen s posljedicama pandemije koronavirusa, kao i cijelim nizom klimatskih izazova koji pred čovječanstvo stavljaju težak zadatak za budućnost cijelog svijeta.

– Zato je važno postići zajednički dogovor na koji način ubrzati globalno djelovanje protiv klimatskih promjena, kako bi se porast temperature zadržao ispod 1,5 stepeni Celzijusa, te spriječilo da klimatske promjene izmaknu kontroli – poručio je.

Napominje da su izazovi različiti za svaku od zemalja, ali bez obzira na to, neophodno je da u borbi s klimatskom krizom svi budu istoj strani i djeluju zajedno, kao što je neophodno i da se postave realni i ostvarivi ciljevi, jer će za implementaciju biti potrebna značajna finansijska sredstva, posebno u zemljama s nižim BDP-om kao što je Bosna i Hercegovina.

– BiH ulaže napore u smanjenju emisija stakleničkih gasova, ali ćemo u narednom periodu morati ulagati i više energije i novca kako bismo dostigli ciljeve koje smo postavili sebi. BiH je u aprilu ove godine dostavila Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC) svoj ažurirani Utvrđeni doprinos (NDC) potvrđujući svoju opredijeljenost ispunjavanju Pariškog klimatskog sporazuma – podsjetio je Komšić u obraćanju.

Pojasnio je da je dostavljanjem ovog dokumenta Bosna i Hercegovina jedna od prvih zemalja zapadnog Balkana koja je usvojila ažurirani NDC s planom smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte za 33,2 posto do 2030. godine i gotovo 66 posto do 2050. godine.

U cilju ispunjenja ciljeva na prevenciji klimatskih promjena, BiH radi i na omogućavanju tranzicije ka održivosti i stvaranju povoljnog okruženja za privlačenje investicija privatnog sektora u čistu, pristupačnu energiju.

– Bit će nam potrebna značajna međunarodna pomoć kada je riječ o transferu tehnologije, uspostavljanju finansijskih mehanizama za podsticanje dekarbonizacije, kao i finansijska podrška za projekte koje se odnose na klimatska pitanja – dodao je Komšić.

U cilju dalje dekarbonizacije energetskog sektora, u novembru 2020. godine, Bosna i Hercegovina je potpisala Sofijsku deklaraciju, čime je preuzela obavezu da će zajedno sa Evropskom unijom raditi na tome da Evropa bude klimatski-neutralan kontinent do 2050. godine.

– S tim u vezi, jedna od najvažnijih aktivnosti na kojoj trenutno radimo je izrada Integrisanog energetskog i klimatskog plana za period od 2021. do 2030. godine (NECP BiH). Tim dokumentom se usklađuju višestruki ciljevi: Evropske unije u oblasti energetike i klime, Okvirne Konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime, Pariškog sporazuma i Energetske zajednice – kazao je.

Bosanskohercegovački plan definirat će ciljeve za povećanje mjera energetske efikasnosti, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija stakleničkih gasova do 2030. godine, kao i potrebne politike i mjere za njihovo ostvarivanje.

– Cilj je da se odrede ambiciozni ciljevi za svaku od dimenzija Plana, za koje smatramo da je realno da budu dostignuti do 2030. godine, a koji će omogućiti dalji razvoj energetskog sektora Bosne i Hercegovine – naglašava Komšić.

Kazao je i to da u okviru izrade Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, BiH radi na izradi Mape puta za tranziciju regiona bogatih ugljem, dodajući da takva tranzicija regiona bogatih ugljem i kompletnog energetskog sektora u BiH mora biti pravedna i omogućiti prelazak sa uglja na obnovljive izvore energije bez gubitka radnih mjesta.

Kada je sektor energije u pitanju, za Bosnu i Hercegovinu je od najveće važnosti definirati načine finansiranja energetske tranzicije jer će energetska tranzicija zahtijevati značajna ulaganja u tehnologije i infrastrukturu s niskim udjelom ugljika.

– U tom smislu, Bosna i Hercegovina će, kao i niz drugih zemalja, trebati značajnu međunarodnu finansijsku pomoć i podršku za dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine s posebnim fokusom na plansko zatvaranje rudnika uglja i obustavljanje rada elektrana na ugalj – naveo je Komšić.

Napominje da BiH nesumnjivo želi dati svoj doprinos u borbi protiv klimatskih promjena, ali to neće moći učiniti sama nego će joj biti potrebna podrška i saradnja s državama koje svojim znanjem i resursima mogu taj proces ubrzati.

– I bez obzira na činjenicu da ne predstavljam državu sa tako velikim brojem stanovnika, u naporima da zaustavimo klimatske promjene bit će nužno da svi daju svoj doprinos, i tu možete računati na nas – zaključio je svoj govor predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u Glasgowu.

UN-ova Konferencija, pod nazivom COP26, smatra se historijskim događajem u borbi protiv klimatskih promjena na kojoj se očekuje prisustvo 25.000 delegata iz cijelog svijeta.

Autor. Fokus.ba / FENA