DIREKTNA PORUKA DODIKU IZ NJEMAČKE: “Nećemo slati novac u entitet koji radi na uništenju BiH”

BiH Vijesti

Mass je komentarisao i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta koji nije imao priliku da ga predstavi u Vijeću sigurnosti, opasnu politiku Milorada Dodika i eventualne sankcije za vlasti RS-a, ali i njemačke investicije u BiH te reformu Izbornog zakona.

Ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Mass u razgovoru za Klix.ba govorio je o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Mass je komentarisao i izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta koji nije imao priliku da ga predstavi u Vijeću sigurnosti, opasnu politiku Milorada Dodika i eventualne sankcije za vlasti RS-a, ali i njemačke investicije u BiH te reformu Izbornog zakona.

Stojite li iza izvještaja Christiana Schmidta poslanog u Vijeće sigurnosti prošle sedmice, gdje je kao glavnog krivca za blokade i političke probleme u BiH okarakterisao Milorada Dodika?

Ono što trenutno proživljavamo u Bosni i Hercegovini je najgora politička kriza od završetka rata u BiH 1995. i ja dijelim to mišljenje. Pogađa me kada čujem da se ljudi u zemlji čak ponovo plaše nasilja.

Za to je prvenstveno odgovorna opasna i neodgovorna secesionistička politika vlade Republike Srpske. Nakon povlačenja iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, sljedeća odluka treba, prema svemu sudeći, da bude povlačenje iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i državnih poreskih organa, pa čak i formiranje vlastite vojske. Ova nacionalistička politika otvara stare rane i ugrožava mirnu budućnost cijele zemlje. Ovakav put ne rješava nijedan jedini problem, a stvara mnogobrojne nove probleme, posebno za ljude u Republici Srpskoj. Permanentna kriza praćena institucionalnim haosom, paralizom očajnički potrebnih reformi i daljnje rastuće tenzije otjerat će investitore iz zemlje, povećati broj nezaposlenih i intenzivirati odlazak stanovništva.

Da li je Njemačka spremna nezavisno od Sjedinjenih Američkih Država ili institucija Evropske unije uvesti sankcije Miloradu Dodiku i ostalima koji podrivaju državne institucije?

Nećemo moći skrštenih ruku pratiti nastavak ove neodgovorne politike. Jer takva politika ne šteti samo ljudima u Bosni i Hercegovini. Ona unazađuje i sav napredak koji je na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma postignut tokom dugog niza godina uz ogromnu podršku međunarodne zajednice, EU i Njemačke.

Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje.

U tom pogledu veoma blisko se usaglašavamo s našim partnerima, unutar EU, ali i sa Amerikancima i Britancima.

Da li Njemačka kao najveća ekonomija Evrope može iskoristiti poziciju visokog predstavnika da možda i mimo ekonomske opravdanosti ojača bh. ekonomiju kroz veće investicije i otvaranje njemačkih firmi u BiH, a sve u kontekstu sve prisutnijeg kineskog ekonomskog prisustva?

Visoki predstavnik igra ključnu ulogu. On treba da jača državne institucije na svim nivoima i da nadzire provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za to ima punu podršku Njemačke, naših partnera iz EU i velike većine članica Vijeća sigurnosti UN-a. On ima na raspolaganju široku paletu instrumenata, u koju spadaju i ovlasti koje mu je dodijelila međunarodna zajednica, takozvane bonske ovlasti

Kada govorimo o ekonomiji, moramo prije svega govoriti o EU, ona je najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine. EU perspektiva je velika prilika za Bosnu i Hercegovinu i regiju za trajnu budućnost u miru i prosperitetu. Ali EU-perspektiva je i u geostrateškom interesu same EU. Kao Evropljani, dijelimo zajedničku prošlost – a uvjereni smo – i zajedničku budućnost.

Ali, također je jasno da se za članstvo moraju ispuniti uslovi. Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo 2016. Da bi se u tome napredovalo – a mi to jako želimo – mora se aktivno raditi na reformama koje je identificirala Evropska komisija. Centralne teme su vladavina prava, kao i usklađivanje izbornog zakona.

Nažalost, trenutni tempo reformi je potpuno nezadovoljavajući. Umjesto da se uhvatite ukoštac s problemima, reforme se i dalje odgađaju i blokiraju.

Neodgovorni političari samo što nisu izložili riziku budućnost jedne cijele zemlje i njenih ljudi. Reforme koje su neophodne za pristupanje EU nisu same sebi cilj, već apsolutno potrebna investicija u budućnost zemlje.

Samo u jednu pouzdanu pravnu državu mogu doći prijeko potrebne investicije, otvoriti se radna mjesta i osigurati ostanak mladih iz Bosne i Hercegovine u svojoj zemlji.

Da li u kontekstu trenutnih izbornih reformi Vlada Njemačke i dalje stoji iza prethodno iznesenog stava da bi načelo “legitimnog političkog predstavljanja” moglo produbiti podjele u BiH i otežati provedu presuda Evropskog suda za ljudska prava?

Kao što sam upravo rekao: hitno je potrebna provedba reformi koje je identificirala EU i svi uključeni trebaju je shvatiti kao izuzetno važan korak ka stabilnoj i uspješnoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Jedna od prijeko potrebnih reformi je i reforma izbornog zakona. Posebno je važno da se izborni proces učini transparentnijim kako bi se spriječile manipulacije. OSCE i Vijeće Evrope dali su preporuke o tome. Osim toga, potrebno je provesti niz presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ovdje se godinama ništa nije dogodilo. U svemu tome, vrlo nam je jasno, međutim, da reforma ne smije dovesti do produbljivanja postojećih etničkih podjela.

Autor: Slobodna-bosna.ba